Brojni zapisi govore da su Nemanjići u Limskoj dolini podigli preko dvesta crkava i manastira, ostavljajući tako trajno svjedočanstvo o veličini jedne dinastije koja je ispisala svijetle istorijske stranice i na prostoru Vasojevića. Jedan od takvih hramova je je i manastir Čečevo u selu Košutiće, na oko osam kilometara od Andrijevice, koji je, kako se pretpostavlja, uništen u drugoj polovini 15. vijeka, padom grada Bihora i prodorom Turaka u Polomlje. Mještani podsjećaju da je prilikom arheoloških istraživanja na ovom atraktivom, i po mnogo čemu jedinstvenom mjestu, pronađeno mnoštvo keramičkog materijala. Stručnjaci ukazuju da ti predmeti pripadaju bronzanom i poznom antičkom periodu i da je prvobitna crkva u Košutićima podignuta od IV do VI vijeka, a da je stradala prilikom prodora Avara i Slovena u ove krajeve. Raspoloživa dokumentacija svjedoči da su Nemanjići na tom istom mjestu kasnije podigli hram, a da je priprata podignuta u HIII vijeku kada je ovaj kraj postao metoh manastira Dečani. Zapisi govore da su se u blizini manastira nalazili konaci, u kojma je noćivao i sam car Dušan.

Mještani Košutića su mnogo godina nakon toga dokazali da vrijeme nije izbrisalo sjećanje na velika djela Nemanjinih potomaka, odlučivši da na temeljima starog manastira podignu novi hram. Veliki doprinos oko otkrivanja istine o manastiru u Košutićima dao je preminuli pjesnik i novinar Ratko Deletić koji je, na osnovu narodnih prdanja i brojnih dokumenata i zapisa, napisao knjigu o misterioznom hramu i tako dao putokaz za ono što je kasnije urađeno i otkriveno. Stručne ekipe Polimskog muzeja 2005. godine otpočele sistematska istraživanja na lokalitetu razorenog manastira, potvrđujući da je na tom mjestu postojala stara svetinja.

– Prilikom istraživanja terena arheolozi su došli do važnih zaključaka za nas, ali i za buduće generacije, dokumentujući ono što se iz vijeka u vijek ponavlja. Pronašli su na istom mjestu u dubinama zaborava, zakopane krstove naših predaka i oružje kojim su branili bližnje i svoju vjeru. Po svemu sudeći manastir u Košutićima je bio episkopsko sjedište, a moguće je da se radilo i o manjem gradu gdje su živjeli vjernici- navode mještani.

Akciju izgradnje novog hrama posebno je podstakao, sad već preminuli mještanin Spasoje Đerković, sa svojim sinovima i sinovcima, jer se lokalitet Kršine sa ostacima vjerskog objekta nalazio u sklopu njihovih imanja. On je prije desetak godina prilikom posjete mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija Kšutićima pomenutu parcelu od šest ari poklonio Srpskoj pravoslavnoj crkvi sa željom da se tu ponovo napravi pravoslavni hram, koji bi zasijao onim istim sjajem kako je prije mnogo vjekova sijao ispod ponosnih Komova. Blagoslov za gradnju novog hrama u Košutićima dao je prije nekoliko godina vladika Joanikije odlučivši da crkva bude posvećena prazniku Polaganja Rize Presvete Bogorodice.

Zahvaljujući dobrovoljnim prilozima, pomoći donatora ii radu mještana minulih godina urađeni su grubi radovi na izgradnji hrama u Košutićima, s tim što bi uskoro trebao da se postavi bakarni krov.

– Podigli smo zidove crkve i to na starim temeljima stradalog manastira, poštujući postojeće gabarite drevne svetinje. Zajedničkom akcijom završili smo betoniranje krovnog dijela crkve, a radilo se i na oblaganju kupola i gornjeg dijela hrama ukrasnim kamenom. Na taj način su stvoreni uslovi da se postavi izolacija na gornjem dijelu objekta i početkom proljeća pristupi postavljanjeu bakarnog krova. To je potvrda da se slogom, zajedništvom i uz pomoć dobrotvora može postići dosta toga – naglasio je predsjednik Odbora za izgradnju crkve Mileta Đerković.

Srpska pravoslavna crkva i mještani Košutića u proglasu kojeg dostavljaju javnosti ističu da će svetinja koja će zasijati na temeljima staroga manastira biti, ako Bog da, nesalomivi štit i čuvar cijele duše naroda ovoga kraja i vascijelog pravoslavlja.

– Odista, koju god stopu srpske zemlje da ranite krampom, rizikujete da zanjišete manastirsko zvono. Koju god brazdu da zagrebete na licu Srbinovog žara, iz dubine zaborava zasijaće zlatna kruna srednjovjekovne Nemanjine zadužbine. Ne postoji, izgleda nijedna srpska njiva, a da nije metoh Pećke patrijaršije. Koji god bjelutak da podignete, mašićete se za Carevo kućište. Ovoga naročito postanite svjesni kada kročite u Crnu Goru. Tako tek danas, u 21 vijeku, imali smo priliku da skinemo skramu sa manastirskog zvona u Košutićima - kaže se u proglasu.

D.J.

---

Dobrotvor iz Kanade najveći donator
Đerković ističe da je istorijat i duhovni značaj svetinje u Košutićima zainteresovao javnost kao i dobrotvore, poput prof. dr Miloša Lekića iz Kanade koji je opredijelio značajna sredstva za izgradnju novog hrama.

– Brojni dobrotvori su pomogli da se crkva u Košutićima ponovo izdigne prema nebu. Međutim, najveći prilog do sada, i to 20.000 eura, opredijelio je Miloš Lekić, humanista čiji preci potiču iz ovih krajeva. On nam je poručio da želi da pomogne podizanje hrama u Košutićima i da se pravoslavni, hrišćanski duh sačuva i proširi. Mi smo mu od srca zahvalni, jer se ove godine, zahvaljujući tim sredstvima, intenzivno radilo na izgradnji naše svetinje– naglasio je Đerković, podsjećajući da Lekić radi kao profesor stomatologije na fakultetu u Kanadi.


Turistička atrakcija
Mještani navode da manastir u Košutićima i cijeli prostor oko njega predstavlja izuzetno privlačnu turističku atrakciju.

– Manastir u Košutićima predstavlja jedan od najstarijih kulturno-isitorijskih spomenika u čitavom kraju. Smještem je između visokih stijena, odajući bajkovitiu sliku koja nikoga ne može ostavitin ravnodušnim. Idiličnu sliku ovog atraktivnog mjesta, kuda protiče rijeke Perućica koja je dobila ime po slovenskom bogu Perunu, upotpunjava priča o samom selu i njegovim istorijskim vrijednostima. Sve to stavlja do znanja da Košutiće treba da zauzme jedno od vodećih mjesta na turističkoj mapi Vasojevića, što bi bilo od koristi za čitavi kraj – poručili su mještani.